暗記メーカー

暗記メーカー

​

Psihologija 2

Psihologija 2
100問 • 1年前
  • Josip Zadrić
    • 通報

    問題一覧

  • 1

    Takozvani "kraći put" prilikom nastanka emocija aktivan je kada svjesno procjenjujemo neku situaciju.

    Netočno

  • 2

    Koja od navedenih ne spada u 6 osnovnih emocija prema modelu Ekmana i suradnika

    ljubav

  • 3

    Emocije se prema hedonističkom tonu dijele na

    ugodne i neugodne

  • 4

    Redoslijed reakcija u kojem osoba prvo vidi opasnu životinju, procjenjuje da je ona slobodna i opasna te istovremeno doživljava simpatičke reakcije nakon čega osjeća strah karakterističan je za

    kognitivnisticka teorija emocija

  • 5

    Komponente emocionalnog doživljaja

    fiziološke, kognitivne, bihevioralne, vanjska ekspresija

  • 6

    Fiziološka komponenta emocionalnog doživljaja

    simpatičke ili parasimpatičke reakcije tijela

  • 7

    kognitivna komponenta emocionalnog doživljaja

    kognitivna interpretacija situacija

  • 8

    bihevioralna komponenta emocionalnog doživljaja

    reakcija na doživljeno čuvstvo

  • 9

    Emocionalna stanja duljeg trajanja i slabog intenziteta nazivaju se

    raspoloženje

  • 10

    Za nastanak emocija najvažniji/ najvažnija je

    amigdala

  • 11

    Intenzitet i kvalitetu emocionalnog doživljaja određuje

    procjena situacije

  • 12

    Složeni doživljaj sastavljen od više komponenti koji stvara spremnost na djelovanje naziva se

    emocija

  • 13

    emocionalna stanja potiču različite obrasce aktivnosti lica i različito aktiviraju određene regije mozga, to je

    hipoteza facijalne povratne veze

  • 14

    našim emocionalnim doživljavanjem upravlja

    autonomni živčani sustav

  • 15

    Kognitivno-bihevioralni model podrazumijeva povezanost između:

    sportaševih mišljenja, emocija i ponašanja

  • 16

    Emocije u sportu utječu na

    kognitivne procese, motivaciju, ulaganje napora, ciljeve sportaša

  • 17

    Emocije su važne u sportu jer djeluju na (više točnih odgovora):

    motivaciju, samopouzdanje, intezitet doživljaja i ponašanja, koncetraciju

  • 18

    Sportaši različito emocionalno reagiraju na iste sportske događaje jer:

    različito kognitivno procjenjuju iste događaje

  • 19

    Sreća, strah i ljutnja predstavljaju emocije koje potiču rad simpatikusa.

    točno

  • 20

    Ukoliko neki sportaš smatra da mu povišena trema pomaže da se fokusira bolje, ona ne mora narušiti njegovu izvedbu.

    Točno

  • 21

    Za pobuđenost vrijedi da:

    varira o tipu sporta

  • 22

    Izrazi lica mogu potaknuti ili pojačati određeno emocionalno stanje, ali određeni izraz lica ne može izazvati promjenu raspoloženja.

    Netočno

  • 23

    Što je zadatak kompleksniji, potrebno je manje davati PI, osobito u početku. Kasnije vrijedi princip „više je bolje“.

    netočno

  • 24

    Što se od navedenog ne odnosi na anksioznost

    anksioznost je u potpunosti nepoželjna i nema zaštitnu funkciju

  • 25

    trajna je dispozicija ličnosti, sklonost percipiranju različitih podražaja iz okoline prijetećima i reagiranje na te situacije povišenim stanjem anksioznosti

    opća anksioznost

  • 26

    trenutačno je emocionalno stanje koje karakterizira zabrinutost, strah, porast emocionalne pobuđenosti

    specifična anksioznost

  • 27

    označava je zabrinutost, strah od negativne evaluacije, strah od neuspjeha i gubitka samopoštovanja

    kognitivna anksioznost

  • 28

    percepcija tjelesnih simptoma anksioznosti kojima sportaš reagira na stresne zahtjeve okoline

    somatska anksioznost

  • 29

    odvraćanje pažnje od simptoma anksioznosti ili podražaja koji je izazivaju

    distrakcija

  • 30

    samogovor

    kognitivna tehnika

  • 31

    tehnike disanja

    tehnika koja djeluje na tijelo

  • 32

    uvježbavanje novih obrazaca u sportskoj situaciji

    bihevioralna tehnika

  • 33

    Što se od navedenog odnosi na strah

    odnosi se na sadašnjost i traje proporcionalno djelovanju objekta straha

  • 34

    U kojim se situacijama javlja anksioznost?

    sve ranije navedeno

  • 35

    Trema povisuje pobuđenost tijela.

    točno

  • 36

    Prema postavkama Teorije katastrofe (Fazey i Hardy, 1988) povećanje kognitivne anksioznosti može imati pozitivan učinak na izvedbu ako je sportaš niske razine somatske anksioznosti.

    točno

  • 37

    Somatska anksioznost djeluje na sportsku izvedbu po principu

    obrnute U funkcije

  • 38

    Somatska i kognitivna anksioznosti jednako djeluju na sportsku izvedbu- u oba slučaja utjecaj je negativan.

    Netočno

  • 39

    Koji od sljedećih nalaza istraživanja su točni za područje postavljanja ciljeva (2 točna odgovora)?

    Sportaši koji postavljaju ciljeve manje su anksiozni samopouzdaniji su i zadovoljniji, Sportašice češće postavljaju ciljeve i drže ih učinkovitijima nego sportaši

  • 40

    samoreferencirani, usmjereni na dostizanje osobnih standarda kvalitete

    izvedbeni ciljevi

  • 41

    dobri za kratkoročno podizanje motivacije

    rezultatski ciljevi

  • 42

    usmjereni na tehniku, taktiku, upravljanje rekvizitom

    procesni ciljevi

  • 43

    Koji obrazac motivacijske klime najčešće oblikuju demokratski treneri

    mastery

  • 44

    Što se od navedenog NE ODNOSI na task ciljnu orijentaciju

    sportaš doživljaj uspjeha temelji na socijalnoj komparaciji

  • 45

    Koja od navedenih je dominantna ciljna orijentacija kod djece mlađe od 12 godina

    socijalno odobravanje

  • 46

    karakteristična za inače dominantno task orijentirane sportaše koji na natjecanju pojačaju svoju ego ciljnu orijentaciju

    Samoreferencirana usmjerenost na ishod i rezultat

  • 47

    Usmjerenost na ishod i rezultat

    ego ciljna orijentacija

  • 48

    Usmjerenost na učenje, usavršavanje vještina, zadatak

    task ciljna orijentacija

  • 49

    Što je od navedenog točno za ciljeve

    sve navedeno je točno

  • 50

    Potrebu da se dostigne/premaši određeni standard kvalitete zovemo

    motiv postignuća

  • 51

    Brojna istraživanja potvrđuju da nekad nagrade mogu imati poguban utjecaj na intrinzičnu motivaciju.

    točno

  • 52

    Motivacija ovisi isključivo o omjeru pobjeda i poraza u sportu.

    netočno

  • 53

    Koje od navedenih potreba iz Maslovljeve teorije spadaju u psihološke potrebe (3 točna odgovora)

    samoaktualizacija, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem

  • 54

    Unutarnje pobude koje pokreću, usmjeravaju naše ponašanje, određuju mu intenzitet i trajanje nazivaju se

    motivi

  • 55

    Pokretačka snaga koja nas navodi na neku aktivnost naziva se

    motivacija

  • 56

    Intrinzična motivacija odražava urođenu potrebu pojedinca da

    sve navedeno

  • 57

    Nagrada je poticajna ako je zaslužena i ako se dodjeljuje za neko smisleno, značajno postignuće. Tada je motivirajuća jer povećava osjećaj

    kompetentnosti

  • 58

    Složeni konstrukt od više faktora kao što su kulturalni i socijalni kontekst, determinante psihološkog blagostanja (npr. ciljevi, aspiracije, individualna prošlost, usporedbe s drugima, vrijednosti), zatim dominantno raspoloženje i razina fiziološkog i subjektivnog stresa, izvori zadovoljstva i poteškoća, te neuralna osnova emocija naziva se

    kvaliteta života

  • 59

    Što je od navedenog potrebno da bi osoba uživala u aktivnosti? (3 točna odgovora)

    doživljaj kompetentnosti, osjećaj internalne kontrole, optimalan izazov

  • 60

    Proučavanjem pozitvnih subjektivnih iskustava i pozitivnih emocija kao temelja dobrog i kvalitetnog života bavi se

    pozitivna psihologija

  • 61

    Što se od navedenog NE ODNOSI na kvalitetu života?

    moguće je na temelju nekih objektivnih pokazatelja (npr. bogatsvo ili bolest) odrediti nečiju kvalitetu života

  • 62

    Zajedničko vrhunskim sportašima i rekreativnim vježbačima je /jesu

    potreba za realizacijom individualnih potencijala osobe

  • 63

    Koje od navedenog predstavlja pozitivnu psihološku posljedicu vježbanja?

    sve navedeno

  • 64

    Koje od navedenih nije jedna od preporučenih karakteristika tjelesne aktivnosti u svrhu postizanja psihološke dobrobiti?

    anaerobna aktivnost

  • 65

    Tjelesna aktivnost doprinosi kvaliteti života djelujući na

    sve navedeno

  • 66

    Može se reći da tjelesna aktivnost izravno povećava individualnu kvalitetu života.

    točno

  • 67

    Tjelesna aktivnost doprinosi tjelesnom, a podjednako tako i emocionalnom i socijalnom blagostanju.

    točno

  • 68

    U drugoj fazi formiranja tima zadatak trenera je da prati napredak i postignuće i postavlja nove izazove pred tim.

    netočno

  • 69

    Marija za svoj tim kaže da su unaprijedili komunikaciju i razvili sklad i povjerenje, ali još čekaju prve prave rezultate. Njen tim je u kojoj fazi razvoja?

    normiranje

  • 70

    Grupna struktura sastoji se kojih elemenata?

    osoba i pozicija

  • 71

    Kohezivnost je u međuodnosu s:

    zadovoljstvom i uspjehom

  • 72

    fleksibilnije i funkcionalnije uloge, rješenje i odluke

    performing

  • 73

    mogući konflikti među članovima, koji su potrebni za daljni razvoj tima

    storming

  • 74

    zaključak, mogući strah zbog raspada tima i kraja druženja/suradnje, evaluacija, pohvale i nagrade

    adjourning

  • 75

    povezivanje, razvoj i uspostava pravila , podjela uloga, bonding, povjerenje

    norming

  • 76

    standardni uzorci ponašanja, moguća nesigurnost

    forming

  • 77

    Koje dvije vrste kohezivnosti poznajemo

    socijalnu i usmjerenu na zadatak

  • 78

    U timu ne bi trebalo biti razlika u mišljenjima i stavovima.

    netočno

  • 79

    Kohezivnost je veća kod ženskih sportskih timova.

    točno

  • 80

    Tim ili ekipu od 'obične' skupine ljudi razlikuje to što imaju trenera/lidera.

    netočno

  • 81

    Koje od navedenog NE PREDSTAVLJA osobnu prepreku vježbanju?

    pozitivan stav

  • 82

    Stopa bavljenja sportom i vježbanjem, aktivno ili rekreativno, opada s dobi.

    točno

  • 83

    Stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vjerovanja ili reagiranja prema nekom objektu naziva se

    stavovi

  • 84

    Svaki oblik kretanja koji rezultira povećanjem energetske potrošnje razine u mirovanju naziva se

    tjelesna aktivnost

  • 85

    Dinamika suvremenog života bitan je remeteći faktor za bavljenje sportom i vježbanjem

    točno

  • 86

    Koje od navedenog NE SPADA u jednu od dimenzija koju mjeri upitnik SITA?

    Tjelesna aktivnost kao druženje

  • 87

    Većina ljudi, bez obzira na dob, spol, obrazovanje i sposobnosti želi učiniti nešto za svoju psihičku i tjelesnu dobrobit.

    točno

  • 88

    Poznavanje motiva povezanih s izborom sporta omogućuje

    sve navedeno

  • 89

    U odlučivanju o alternativnim opcijama i/ili odustajanju od vježbanja prevladavaju koji faktori?

    psihološki

  • 90

    Koje su od navedenih simptomi ovisnosti o vježbanju? (više točnih odgovora)

    socijalna izolacija, pravljenje dnevnog rasporeda prema planu vježbanja, osjećaj bezvrijednosti uslijed nevježbanja, smanjenje bavljenja ranije ugodnim aktivnostima, otkazivanje obaveza zbog vježbanja

  • 91

    Što od navedenog NIJE TOČNO za ovisnost o vježbanju?

    podložni su joj isključivo sportaši, ne i rekreativci

  • 92

    Prirodni opijati koje naš mozak izlučuje prilikom vježbanja zovu se

    endorfini

  • 93

    Koliki postotak populacije vježbača zadovoljava kriterije ovisnika o vježbanju?

    8%

  • 94

    Koje od navedenog predstavlja metodu/tehniku za pomoć osobama koje su ovisne o vježbanju:

    sve navedeno

  • 95

    Prema kojoj hipotezi tjelesna aktivnost uzrokuje biokemijske promjene koji se očituju u povećanju razine nekih neurotransmitera, npr. serotonina ili dopamina koji pozitivno djeluju na naše emocije, raspoloženje, regulaciju naših potreba i obrambene kapacitete organizma?

    monoaminska hipoteza

  • 96

    O tome da povišena temperatura tijela uslijed vježbanja pozitivno utječe na raspoloženje govori koja hipoteza?

    pirogenička

  • 97

    Osobe koje su ovisne o vježbanju najčešće ubrzo nakon razvoja prvih simptoma same potraže pomoć zbog poteškoća u funkcioniranju.

    netočno

  • 98

    3 fiziološko-biokemijske hipoteze modulacijskih mehanizama u pozadini pozitivnih psiholoških promjena uslijed tjelesnog vježbanja su (3 točna odgovora)

    monoaminska hipoteza, pirogenička hipoteza, endorfinska hipoteza

  • 99

    Ako vježbanje učestalo doživljavamo kao pozitivno iskustvo, postoji realna mogućnost da ćemo takav doživljaj moći preslikati i u druge aspekte vlastitog života.

    točno

  • 100

    Motorički razvoj nešto je što se samo po sebi djetetu događa i gdje motivacija ne igra nikakvu ulogu.

    netočno

    • Osnovne kineziologije

    Osnovne kineziologije

    Josip Zadrić · 53問 · 2年前

    Osnovne kineziologije

    Osnovne kineziologije

    53問 • 2年前
    Josip Zadrić

    Fiziologija

    Fiziologija

    Josip Zadrić · 83問 · 2年前

    Fiziologija

    Fiziologija

    83問 • 2年前
    Josip Zadrić

    Osnove kineziologije 2

    Osnove kineziologije 2

    Josip Zadrić · 33問 · 2年前

    Osnove kineziologije 2

    Osnove kineziologije 2

    33問 • 2年前
    Josip Zadrić

    Psihologija

    Psihologija

    Josip Zadrić · 65問 · 1年前

    Psihologija

    Psihologija

    65問 • 1年前
    Josip Zadrić

    Psihologija 2.1.

    Psihologija 2.1.

    Josip Zadrić · 27問 · 1年前

    Psihologija 2.1.

    Psihologija 2.1.

    27問 • 1年前
    Josip Zadrić

    Teorija treninga

    Teorija treninga

    Josip Zadrić · 20問 · 1年前

    Teorija treninga

    Teorija treninga

    20問 • 1年前
    Josip Zadrić

    問題一覧

  • 1

    Takozvani "kraći put" prilikom nastanka emocija aktivan je kada svjesno procjenjujemo neku situaciju.

    Netočno

  • 2

    Koja od navedenih ne spada u 6 osnovnih emocija prema modelu Ekmana i suradnika

    ljubav

  • 3

    Emocije se prema hedonističkom tonu dijele na

    ugodne i neugodne

  • 4

    Redoslijed reakcija u kojem osoba prvo vidi opasnu životinju, procjenjuje da je ona slobodna i opasna te istovremeno doživljava simpatičke reakcije nakon čega osjeća strah karakterističan je za

    kognitivnisticka teorija emocija

  • 5

    Komponente emocionalnog doživljaja

    fiziološke, kognitivne, bihevioralne, vanjska ekspresija

  • 6

    Fiziološka komponenta emocionalnog doživljaja

    simpatičke ili parasimpatičke reakcije tijela

  • 7

    kognitivna komponenta emocionalnog doživljaja

    kognitivna interpretacija situacija

  • 8

    bihevioralna komponenta emocionalnog doživljaja

    reakcija na doživljeno čuvstvo

  • 9

    Emocionalna stanja duljeg trajanja i slabog intenziteta nazivaju se

    raspoloženje

  • 10

    Za nastanak emocija najvažniji/ najvažnija je

    amigdala

  • 11

    Intenzitet i kvalitetu emocionalnog doživljaja određuje

    procjena situacije

  • 12

    Složeni doživljaj sastavljen od više komponenti koji stvara spremnost na djelovanje naziva se

    emocija

  • 13

    emocionalna stanja potiču različite obrasce aktivnosti lica i različito aktiviraju određene regije mozga, to je

    hipoteza facijalne povratne veze

  • 14

    našim emocionalnim doživljavanjem upravlja

    autonomni živčani sustav

  • 15

    Kognitivno-bihevioralni model podrazumijeva povezanost između:

    sportaševih mišljenja, emocija i ponašanja

  • 16

    Emocije u sportu utječu na

    kognitivne procese, motivaciju, ulaganje napora, ciljeve sportaša

  • 17

    Emocije su važne u sportu jer djeluju na (više točnih odgovora):

    motivaciju, samopouzdanje, intezitet doživljaja i ponašanja, koncetraciju

  • 18

    Sportaši različito emocionalno reagiraju na iste sportske događaje jer:

    različito kognitivno procjenjuju iste događaje

  • 19

    Sreća, strah i ljutnja predstavljaju emocije koje potiču rad simpatikusa.

    točno

  • 20

    Ukoliko neki sportaš smatra da mu povišena trema pomaže da se fokusira bolje, ona ne mora narušiti njegovu izvedbu.

    Točno

  • 21

    Za pobuđenost vrijedi da:

    varira o tipu sporta

  • 22

    Izrazi lica mogu potaknuti ili pojačati određeno emocionalno stanje, ali određeni izraz lica ne može izazvati promjenu raspoloženja.

    Netočno

  • 23

    Što je zadatak kompleksniji, potrebno je manje davati PI, osobito u početku. Kasnije vrijedi princip „više je bolje“.

    netočno

  • 24

    Što se od navedenog ne odnosi na anksioznost

    anksioznost je u potpunosti nepoželjna i nema zaštitnu funkciju

  • 25

    trajna je dispozicija ličnosti, sklonost percipiranju različitih podražaja iz okoline prijetećima i reagiranje na te situacije povišenim stanjem anksioznosti

    opća anksioznost

  • 26

    trenutačno je emocionalno stanje koje karakterizira zabrinutost, strah, porast emocionalne pobuđenosti

    specifična anksioznost

  • 27

    označava je zabrinutost, strah od negativne evaluacije, strah od neuspjeha i gubitka samopoštovanja

    kognitivna anksioznost

  • 28

    percepcija tjelesnih simptoma anksioznosti kojima sportaš reagira na stresne zahtjeve okoline

    somatska anksioznost

  • 29

    odvraćanje pažnje od simptoma anksioznosti ili podražaja koji je izazivaju

    distrakcija

  • 30

    samogovor

    kognitivna tehnika

  • 31

    tehnike disanja

    tehnika koja djeluje na tijelo

  • 32

    uvježbavanje novih obrazaca u sportskoj situaciji

    bihevioralna tehnika

  • 33

    Što se od navedenog odnosi na strah

    odnosi se na sadašnjost i traje proporcionalno djelovanju objekta straha

  • 34

    U kojim se situacijama javlja anksioznost?

    sve ranije navedeno

  • 35

    Trema povisuje pobuđenost tijela.

    točno

  • 36

    Prema postavkama Teorije katastrofe (Fazey i Hardy, 1988) povećanje kognitivne anksioznosti može imati pozitivan učinak na izvedbu ako je sportaš niske razine somatske anksioznosti.

    točno

  • 37

    Somatska anksioznost djeluje na sportsku izvedbu po principu

    obrnute U funkcije

  • 38

    Somatska i kognitivna anksioznosti jednako djeluju na sportsku izvedbu- u oba slučaja utjecaj je negativan.

    Netočno

  • 39

    Koji od sljedećih nalaza istraživanja su točni za područje postavljanja ciljeva (2 točna odgovora)?

    Sportaši koji postavljaju ciljeve manje su anksiozni samopouzdaniji su i zadovoljniji, Sportašice češće postavljaju ciljeve i drže ih učinkovitijima nego sportaši

  • 40

    samoreferencirani, usmjereni na dostizanje osobnih standarda kvalitete

    izvedbeni ciljevi

  • 41

    dobri za kratkoročno podizanje motivacije

    rezultatski ciljevi

  • 42

    usmjereni na tehniku, taktiku, upravljanje rekvizitom

    procesni ciljevi

  • 43

    Koji obrazac motivacijske klime najčešće oblikuju demokratski treneri

    mastery

  • 44

    Što se od navedenog NE ODNOSI na task ciljnu orijentaciju

    sportaš doživljaj uspjeha temelji na socijalnoj komparaciji

  • 45

    Koja od navedenih je dominantna ciljna orijentacija kod djece mlađe od 12 godina

    socijalno odobravanje

  • 46

    karakteristična za inače dominantno task orijentirane sportaše koji na natjecanju pojačaju svoju ego ciljnu orijentaciju

    Samoreferencirana usmjerenost na ishod i rezultat

  • 47

    Usmjerenost na ishod i rezultat

    ego ciljna orijentacija

  • 48

    Usmjerenost na učenje, usavršavanje vještina, zadatak

    task ciljna orijentacija

  • 49

    Što je od navedenog točno za ciljeve

    sve navedeno je točno

  • 50

    Potrebu da se dostigne/premaši određeni standard kvalitete zovemo

    motiv postignuća

  • 51

    Brojna istraživanja potvrđuju da nekad nagrade mogu imati poguban utjecaj na intrinzičnu motivaciju.

    točno

  • 52

    Motivacija ovisi isključivo o omjeru pobjeda i poraza u sportu.

    netočno

  • 53

    Koje od navedenih potreba iz Maslovljeve teorije spadaju u psihološke potrebe (3 točna odgovora)

    samoaktualizacija, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem

  • 54

    Unutarnje pobude koje pokreću, usmjeravaju naše ponašanje, određuju mu intenzitet i trajanje nazivaju se

    motivi

  • 55

    Pokretačka snaga koja nas navodi na neku aktivnost naziva se

    motivacija

  • 56

    Intrinzična motivacija odražava urođenu potrebu pojedinca da

    sve navedeno

  • 57

    Nagrada je poticajna ako je zaslužena i ako se dodjeljuje za neko smisleno, značajno postignuće. Tada je motivirajuća jer povećava osjećaj

    kompetentnosti

  • 58

    Složeni konstrukt od više faktora kao što su kulturalni i socijalni kontekst, determinante psihološkog blagostanja (npr. ciljevi, aspiracije, individualna prošlost, usporedbe s drugima, vrijednosti), zatim dominantno raspoloženje i razina fiziološkog i subjektivnog stresa, izvori zadovoljstva i poteškoća, te neuralna osnova emocija naziva se

    kvaliteta života

  • 59

    Što je od navedenog potrebno da bi osoba uživala u aktivnosti? (3 točna odgovora)

    doživljaj kompetentnosti, osjećaj internalne kontrole, optimalan izazov

  • 60

    Proučavanjem pozitvnih subjektivnih iskustava i pozitivnih emocija kao temelja dobrog i kvalitetnog života bavi se

    pozitivna psihologija

  • 61

    Što se od navedenog NE ODNOSI na kvalitetu života?

    moguće je na temelju nekih objektivnih pokazatelja (npr. bogatsvo ili bolest) odrediti nečiju kvalitetu života

  • 62

    Zajedničko vrhunskim sportašima i rekreativnim vježbačima je /jesu

    potreba za realizacijom individualnih potencijala osobe

  • 63

    Koje od navedenog predstavlja pozitivnu psihološku posljedicu vježbanja?

    sve navedeno

  • 64

    Koje od navedenih nije jedna od preporučenih karakteristika tjelesne aktivnosti u svrhu postizanja psihološke dobrobiti?

    anaerobna aktivnost

  • 65

    Tjelesna aktivnost doprinosi kvaliteti života djelujući na

    sve navedeno

  • 66

    Može se reći da tjelesna aktivnost izravno povećava individualnu kvalitetu života.

    točno

  • 67

    Tjelesna aktivnost doprinosi tjelesnom, a podjednako tako i emocionalnom i socijalnom blagostanju.

    točno

  • 68

    U drugoj fazi formiranja tima zadatak trenera je da prati napredak i postignuće i postavlja nove izazove pred tim.

    netočno

  • 69

    Marija za svoj tim kaže da su unaprijedili komunikaciju i razvili sklad i povjerenje, ali još čekaju prve prave rezultate. Njen tim je u kojoj fazi razvoja?

    normiranje

  • 70

    Grupna struktura sastoji se kojih elemenata?

    osoba i pozicija

  • 71

    Kohezivnost je u međuodnosu s:

    zadovoljstvom i uspjehom

  • 72

    fleksibilnije i funkcionalnije uloge, rješenje i odluke

    performing

  • 73

    mogući konflikti među članovima, koji su potrebni za daljni razvoj tima

    storming

  • 74

    zaključak, mogući strah zbog raspada tima i kraja druženja/suradnje, evaluacija, pohvale i nagrade

    adjourning

  • 75

    povezivanje, razvoj i uspostava pravila , podjela uloga, bonding, povjerenje

    norming

  • 76

    standardni uzorci ponašanja, moguća nesigurnost

    forming

  • 77

    Koje dvije vrste kohezivnosti poznajemo

    socijalnu i usmjerenu na zadatak

  • 78

    U timu ne bi trebalo biti razlika u mišljenjima i stavovima.

    netočno

  • 79

    Kohezivnost je veća kod ženskih sportskih timova.

    točno

  • 80

    Tim ili ekipu od 'obične' skupine ljudi razlikuje to što imaju trenera/lidera.

    netočno

  • 81

    Koje od navedenog NE PREDSTAVLJA osobnu prepreku vježbanju?

    pozitivan stav

  • 82

    Stopa bavljenja sportom i vježbanjem, aktivno ili rekreativno, opada s dobi.

    točno

  • 83

    Stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vjerovanja ili reagiranja prema nekom objektu naziva se

    stavovi

  • 84

    Svaki oblik kretanja koji rezultira povećanjem energetske potrošnje razine u mirovanju naziva se

    tjelesna aktivnost

  • 85

    Dinamika suvremenog života bitan je remeteći faktor za bavljenje sportom i vježbanjem

    točno

  • 86

    Koje od navedenog NE SPADA u jednu od dimenzija koju mjeri upitnik SITA?

    Tjelesna aktivnost kao druženje

  • 87

    Većina ljudi, bez obzira na dob, spol, obrazovanje i sposobnosti želi učiniti nešto za svoju psihičku i tjelesnu dobrobit.

    točno

  • 88

    Poznavanje motiva povezanih s izborom sporta omogućuje

    sve navedeno

  • 89

    U odlučivanju o alternativnim opcijama i/ili odustajanju od vježbanja prevladavaju koji faktori?

    psihološki

  • 90

    Koje su od navedenih simptomi ovisnosti o vježbanju? (više točnih odgovora)

    socijalna izolacija, pravljenje dnevnog rasporeda prema planu vježbanja, osjećaj bezvrijednosti uslijed nevježbanja, smanjenje bavljenja ranije ugodnim aktivnostima, otkazivanje obaveza zbog vježbanja

  • 91

    Što od navedenog NIJE TOČNO za ovisnost o vježbanju?

    podložni su joj isključivo sportaši, ne i rekreativci

  • 92

    Prirodni opijati koje naš mozak izlučuje prilikom vježbanja zovu se

    endorfini

  • 93

    Koliki postotak populacije vježbača zadovoljava kriterije ovisnika o vježbanju?

    8%

  • 94

    Koje od navedenog predstavlja metodu/tehniku za pomoć osobama koje su ovisne o vježbanju:

    sve navedeno

  • 95

    Prema kojoj hipotezi tjelesna aktivnost uzrokuje biokemijske promjene koji se očituju u povećanju razine nekih neurotransmitera, npr. serotonina ili dopamina koji pozitivno djeluju na naše emocije, raspoloženje, regulaciju naših potreba i obrambene kapacitete organizma?

    monoaminska hipoteza

  • 96

    O tome da povišena temperatura tijela uslijed vježbanja pozitivno utječe na raspoloženje govori koja hipoteza?

    pirogenička

  • 97

    Osobe koje su ovisne o vježbanju najčešće ubrzo nakon razvoja prvih simptoma same potraže pomoć zbog poteškoća u funkcioniranju.

    netočno

  • 98

    3 fiziološko-biokemijske hipoteze modulacijskih mehanizama u pozadini pozitivnih psiholoških promjena uslijed tjelesnog vježbanja su (3 točna odgovora)

    monoaminska hipoteza, pirogenička hipoteza, endorfinska hipoteza

  • 99

    Ako vježbanje učestalo doživljavamo kao pozitivno iskustvo, postoji realna mogućnost da ćemo takav doživljaj moći preslikati i u druge aspekte vlastitog života.

    točno

  • 100

    Motorički razvoj nešto je što se samo po sebi djetetu događa i gdje motivacija ne igra nikakvu ulogu.

    netočno