問題一覧
1
Osoba koja ima degeneraciju zute mrlje, sem krivljenja slike i razlivanja boja ispred oboljelog oka ima slijedeću tegobu
ne može da vidi centralni dio koji posmatra tj. otezano cita
2
Retinitis pigmentosa je naziv za grupu hereditarnih oboljenja koja se karakterisu progresivnim gubitkom receptora i funkcije retinalnog pigmentnog epitela. Rani simptom pigmentne retinopatije je
nyctalopia - nocno slijepilo
3
Pigmentna retinopatija je degenerativnih nasljedno oboljenje sa karakterističnim nalazom na ocnom dnu - papila vidnog živca je vistano bijela, arterije uske a na periferiji postoje grupacije pigmenta polimorfnog izgleda. Bolest je sporo progresivna i uglavnom se završava suzenjem vidnog polja. U detekciji pigmentne retinopatije potrebno je uraditi i
elektrofizioloske testove
4
Pigmentna retinopatija se između ostalog karakterise i
slabijim perifernim vidom sa niktalopijom
5
Klinicki znak koji je kod djece suspektan na retinoblastom je
leucocoria - pupilarni region bijele boje
6
U evoluciji retinoblastoma postoje 4 stadijuma. U posljednjem stadijumu se javljaju udaljene metastaze i to najčešće
per continuitatem, preko opticusa do mozga
7
Terapijski izbor retinoblastoma podrazumijeva različite modalitete u zavisnosti od veličine, za manje tumore podrazumijeva
laser fotokoagulacija i krioterapija
8
U slučaju starenja staklasto tijelo gubi zelatinozni sastav i odvaja se od retine (viteralna ablacija ) koja su dva glavna simptoma
osjećaj svjetlucanja i tackastih zamucenja
9
Trakcioni tip ablacije se javlja kod slijedećih stanja
proliferativne dijabetičke retinopatije
10
Eksudativni tip ablacije se javlja, izmedju ostalog kod
zadnjeg uveitisa
11
Sekundarna ablacija retine nastaje kao posljedica nekog drugog oboljenja a oku, zaokruzi koje stanje od ponuđenih
maligni melanom sudovnjace
12
Koje stanje se komplikuje primarnom ablacijom retine
visoka miopija
13
Ocno dno se pregleda u midrijazi koriscenjem
oftalmoskopa
14
Indirektna oftalmoskopija podrazumijeva pregled u midrijazi koriscenjem lupa visoke dioptrijske jacine. U pripremi pacijenta treba
ne treba preduzimati posebne postupke sem midrijaze
15
Semiologija ablacije retine podrazumijeva
fosfene, gubitak perifernog pa centralnog vida, zavjesa ispred oka
16
Crveni refleks je oslabljen ili ugašen kod slijedećeg oboljenja
ablacije retine
17
Fluorescentna angiografija je dijagnostička metoda koja se obavlja
bez ikakve anestezije
18
UZV oka je indikovan
kod zamucenja optickih medija koja sprijecavaju vizualizaciju ocnog dna
19
Normalan izgled papile vidnog živca
jasno ograničen blijedo ruzicast disk ovalnog izgleda
20
Zastojna papila je znak koji se tipicno ispoljava
na oba oka
21
Zastojna papila je posljedica
intrakranijalnog oboljenja
22
Poremećaj u razlikovanju boja kod optickog neuritisa detektuje se najprije u
crvenoj i zelenoj boji
23
Ispad u vidnom polju kod optickog neuritisa najcesci je
centralni
24
Reakcije zjenica kod otrickog neuritisa
postoji poremećaj reakcije na svjetlo
25
Aferentni pupilarni defekt je posljedica poremećaja
sprovođenja nervnih impulsa duz vlakana optickog nerva
26
U terapiji retrobulbatnog neuritisa obavezno se primjenjuju
kortikosteroidi
27
Recidivantni neuritis optikusa najprije pobuđuje sumnju na
multiplu sklerozu
28
U dijagnostici retrobulbatnog neuritisa koriste se (2)
magnetna rezonanca , vidni evocirani potencijali
29
Nevena vlakna koja polaze iz nazalnih polovina retine desnog i lijevog oka
ukrstaju se u hijazmi optikusa
30
Papilitis otrickog nerva izaziva kod oboljelog simptome koji su
isti kao kod retrobulbatnog neuritisa
31
Kod kortikalnog slijepila (infarkt i drugi patološki procesi u okcipitalnoj kori ) reakcija zjenica na svjetlost su
očuvane
32
U oku sa retrobulbarnim neuritisom konsenzualna reakcija zjenice na svjetlost je
normalna
33
U većem dijelu svog toka zastojna papila kod benigne intrakranijalne hipertenzije
ne izazivaju pad vidne ostrine, a dovodi do proširenja slijepe mrlje u vidnom polju
34
Zastojna papila kod intrakranijalnih tumora i krvarenja
izaziva pad vidne ostrine samo ako je lezija u zoni optickih puteva ili vidne kore
35
Atrofican disk optickog nerva
blijed u nivou retine ili ekskaviran
36
Orbitalna pregrada (septum orbitale) je
fibrozna opna, koja se rubom pricvrscuje na kostani rub aditusa orbite
37
Orbita je preko optickog kanala i gornje orbitalne pukotine u komunikaciji sa
srednjom lobanjkom jamom
38
Sta od navedenih tvrdnji nije tacno
u svim zidovima ocne duplje postoje sinusi
39
Krov orbite grade
malo krilo svenoidne kosti i orbitalni dio frontalne
40
Cellulitis orbitae predstavlja
akutnu seroznu inflamaciju masnog tkiva orbitae
41
Važan klinicki znak kod celulitisa pored egzoftalmusa hemoze i drugog je
ograničena pokretljivost bulbusa
42
Orbitalni cellulitis izazvan Hemophylusom influenncae bakterijom nosi rizik za razvoj meningitisa kod
ranog djecijeg uzrasta
43
Preseptalni celulitis je
inflamacija koja se rijetko siri ka endokranijumu
44
Pulzirajuci egzoftalmus je oboljenje u čijoj je osnovi
stvaranje afteiovenske komunikacije u kavernoznom sinusu
45
Lose opste stanje, do stepena koji direktno moze da ugrozi i sam život bolesnika, veoma rijetko se javlja kod:
abcesa orbite
46
Kod panoftalmitisa (panophtalmitis) gnojna infekcija se siri
kroz spoljasnji omotac ocne jabučice i prelazi u orbitalno tkivo
47
Hertel egzoftalmometar se koristi kod
postojanje promjene u poziciji bulbusa tj. sumnje na protruziju
48
Kod jako uznapredovalog panoftalmitisa na amauroticnom oku tretman podrazumijeva
evisceracija bulbusa
49
Poslije evisceracija ostaje
samo sklera
50
Flegmona orbite može da se iskomplikuje (netacno )
endooftalmitisom
51
Najcesca lokalizacija dermoidne ciste je
u prednjem dijelu gornjeg temporalnog kvadranta orbite
52
U orbiti normalno
nema limfnih čvorova
53
Za detekciju fraktura zidova orbite, kao inicijalnu dijagnosticku metodu, treba izabrati
prvenstveno CT orbite i rijeđe, rentgen orbite u dva pravca
54
U kom periodu embrionalnog zivota počinje da se razvija bulbus
u prvom mjesecu
55
Sabirna sociva prema građi prelomnih povrsina mogu biti (netacno )
bikonkavna
56
Kada se posmatra kroz rasipno socivo, lik posmatranog predmeta izgleda
manji i dalji
57
Osobina sociva da različito prelama svjetlosne zrake različite talasne duzine naziva se
hromatska aberacija
58
Sta od navedenog ne spada u osnovne vidove refrakcionih anomalija
strabizam
59
Cikloplegija kod određivanja refrakcione anomalije kod djeteta starog pet godina neophodna je zbog otkrivanja
latentne hipermetropija
60
Akomodacijom nekorigovani dio dalekovidnosti naziva se
manifestna hipermetropija
61
Hipermetropija se koriguje
plus socivima
62
Kod mladih hipermetropa prilikom duzeg rada na blizinu javlja se
brzi zamor i astenopijske smetnje
63
Moguca komplikacija kod izrazena aksijalne hipermetropije je
akutni angularni glaukom
64
Svaki milimetar rasta oka preko normale, odnosno preko 24 mm manifestuje se kao miopija od
2,5 D
65
Miopija je refrakciona anomalija kod koje se paralelni svjetlosni zraci koji dolaze iz daljine
fokusiraju ispred mreznjace u staklastom tijelu
66
Miopne osobe
ne vide jasno na daljinu
67
Skolska miopija je oblik miopije koji najčešće
nema degenerativnih promjena na ocnom dnu
68
Patognomonican znak na ocnom dnu kod visoke miopije je
Fuchsova mrlja
69
Miopija se može korigovati
optickom i hiruskom korekcijom
70
Astigmatizam je refrakciona anomalija koja nastaje zbog
anomalije zakrivljenosti roznjace
71
Osobe sa astigmatizmom
ne vide jasno ni na blizinu ni na daljinu
72
Kod mjesovitog astigmatizma (Astigmatismus mixtus)
jedna zizna linija je ispred, druga iza makule
73
Složeni astigmatizam (Astigmatismus compositus) koriguje se najčešće
primjenom sfero - cilindričnih korekcionih stakala
74
U akomodaciji ucestvuju
cilijarni misic, zonule i socivo
75
Pri maksimalnoj akomodaciji zakrivljenost prednje površine sociva se
značajno povećava
76
U akomodaciji aktivno učestvuje
cilijarni misic
77
Slabljenje akomodacije starenjem nastaje zbog
skleroze sociva i slabljenja cilijarnog misica
78
Obim akomodacije se izražava brojem dioptrija za koje je socivo u stanju da promjeni svoju akomodacionu moc od stanja potpune dezakomldacine do maksimalne akomodacije i najveci je u
djetinjstvu oko 8. godine života
79
Spazam akomodacije je poremećaj koji najčešće nastaje kod
nekorigovane hipermetropije
80
Presbyopia se kod kratkovidih osoba ispoljava
kasnije nego kod emetropnih osoba iste starosti
81
Jacina presbiopnih naocala kod inace emetropnih osoba povećava se svakih 5 godina za
+ 0,75 D
82
Glavni simptom kod presbiopije je
slabija vidna ostrina pri čitanju
83
Skijaskopski pregled sluzi za određivanje
ukupne refrakcione mane
84
U pripremi za skijaskopski pregled koriste se midrijatici koji izazivaju
paralizu sfinktera pupile i cilijarnog misica
85
n. Trochlearis inervise
gornji kosi misic
86
Gornji kosi misic pripaja se na
prednjem unutrašnjem gornjem kvadrantu bulbusa
87
Donji kosi misic pripaja se na
zadnjem spoljasnjem donjem kvadrantu bulbusa
88
N. Oculomotorius inervise
gornji, donji i unutrašnji pravi, donji kosi misic i podizac gornjeg ocnog kapka
89
Donji kosi misic
podize prednji pol ocne jabucice gore i temporalno
90
Gornji kosi misic pokreće očnu jabučicu
temporalno i dole
91
Gornji pravi misic je
elevator, adductor I intorter
92
Donji pravi misic je
depressor, adduktor i ekstorter
93
Savršena okulomotorna ravnoteža uz razvijen binokularni vid koja se ne remeti ni prekidom binokularnog gledanja je
ortoforija
94
Kod konkomitantnog strabizma
primarni ugao je jednak sekundarnom
95
Od kog uzrasta je potrebno poceti lijecenje konkomitantnog strabizma
od momenta pojave strabizma
96
Fenomen neutralizacije je
strogo binokularan
97
Kod monookularnog konkomitantnog strabizma se može javiti komplikacija
ambilopija deviranog oka
98
Najbolji rezultati u liječenju slabovidosti se postižu ukoliko lijecenje pocne prije
pete godine života
99
Operativno liječenje konkomitantnog strabizma se vrsi
kada su stvoreni uslovi za binokularan vid
100
Ukoliko dijete pruža otpor pri cover testu prilikom pokrivanja desnohžg oka sta je uzrok
niska vidna ostrina lijevog oka